Kriteriji našeg pristupa ekološkom dizajnu.

Reciklirani poliester:
boca u tekstilu

Kako?

Plastične se boce čiste i režu na komadiće, koji se zatim tope i pretvaraju u pastu. Ona se provlači kroz rupicu, čime se dobiva nit, koja se pak namata na kolut.

Zašto?

Upotrebom recikliranog poliestera u proizvodnji pletiva smanjuje se emisija CO2 za barem 17%, u odnosu na upotrebu novog poliestera.

Reciklirani poliamid

Kako?

Poliamid, poznat i kao najlon, koristi se za fleksibilne i lagane tekstile i nudi najveću udobnost tijekom intenzivnih aktivnosti zbog svojih izvrsnih svojstava odvođenja vlage i brzog sušenja.

Zašto?

Upotrebom recikliranog umjesto klasičnog poliamida smanjuje se emisija CO2 za barem 38%.

Reciklirani pamuk:
staro zajedno s novim

Kako?

Pamuk recikliramo iz našeg proizvodnog otpada, kako bismo smanjili otpad i upotrebu novog pamuka. Izvlačimo vlakna, pomoću kojih radimo novu nit. No, udio recikliranog pamuka u proizvodu može biti najviše 40%, jer su reciklirana vlakna prekratka i moraju se kombinirati s novima.

Zašto?

Upotrebom recikliranog pamuka smanjuje se emisija CO2 za barem 14%, u usporedbi s korištenjem isključivo novog pamuka.

Organski uzgojen pamuk:
mekan i čist

Kako?

Organski se pamuk uzgaja iz sjemenki koje su bez GMO-ova (genetski modificiranih organizama) i bez upotrebe pesticida za vrijeme rasta usjeva. Umjesto toga, koriste se prirodna gnojiva i prirodna kontrola nametnika.

Zašto?

Upotrebom organskog pamuka smanjuje se emisija CO2 za barem 23%, u usporedbi s korištenjem klasičnog pamuka.

Bojenje u masi:
bojenje bez umakanja

Kako?

Nit potrebna za izradu tkanine proizvodi se tako da se poliester, u obliku pastozne mase, stavi u bačvu. Zatim se istiskuje kroz rupicu, čime nastaje nit. Pigment boje dodaje se istovremeno s masom, pa nit izlazi iz bačve već obojana i spremna za upotrebu u proizvodnji.

Zašto?

Upotrebom boje u masi smanjuje se emisija CO2 za barem 17%, u odnosu na klasično bojenje.

Suho bojenje:
bojenje bez vode

Kako?

Suho bojenje koristi CO2 pod određenim tlakom i na određenoj temperaturi, čime plin poprima svojstva kojima boji tkaninu bez upotrebe vode.

Zašto?

Ovim postupkom smanjuje se emisija CO2 za barem 39%, u odnosu na klasično bojenje.

Umjetna vlakna:
pletivo od drvene pulpe

Kako?

Umjetna se vlakna proizvode od drvene pulpe (prvenstveno od eukaliptusa, ali i hrasta i breze)

Zašto?

Upotrebom umjetnih vlakana smanjuje se emisija CO2 za barem 6%, u odnosu na upotrebu klasičnog pamuka.

Sivo-bež:
bez boje, manje utjecaja na okoliš

Kako?

Tekstil koji nakon tkanja nije obojen ni tretiran ima karakterističnu sivo-bež boju.

Zašto?

Izostankom tretnama i bojenja smanjuje se emisija CO2 za barem 53%, u odnosu na klasično bojenje.

Reciklirana plastika:
napravili smo puni krug

Kako?

Skupljamo plastiku s proizvodnog otpada i iz odbačenih proizvoda kako bismo je reciklirali. Meljemo je na komadiće i topimo u pastoznu masu, koja se zatim može injektirati u kalupe kako bi se dobio željeni oblik.